Počasni i plenarni predavači

Ana-Maria Šimundić

amsimundic@kbsd.hr  

am.simundic@gmail.com

 

Prof. dr. sc. Ana-Maria Šimundić je Ravnateljica Kliničke bolnice Sveti Duh u Zagrebu i Pročelnica Zavoda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku. Bivša je članica Izvršnog odbora Internacionalne federacije za kliničku kemiju  i laboratorijsku medicinu (IFCC) i bivša predsjednica Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) te Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). Vodila je radnu grupu za predanalitiku (EFLM WG-PRE), EFLM Syllabus (EFLM TG-ESC) te radnu grupu za hemolizu, lipemiju i ikteriju (EFLM Task and Finish Group: Hemolysis, Icterus and Lipemia (HIL) interference). Sada je ekspert/konzultant radne grupe za predanalitiku u EFLM. Bila je Glavna urednica časopisa Biochemia Medica i članica je Uredničkih odbora nekoliko časopisa. Autorica je više od 170 znanstvenih radova, 25 poglavlja u raznim priručnicima i knjigama i kao pozvani predavač gostovala je na više od 90 domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova.

 

Prof. Šimundić će održati predavanje pod nazivom U svakom medicinskom biokemičaru skriva se lider. Probudimo ga!“


Sažetak: Vođa je osoba koja nas inspirira i pokazuje nam put. Vođa je netko koga smo skloni dobrovoljno slijediti.


Specijalisti laboratorijske medicine su voditelji timova. Vodimo laboratorije, naše mlađe kolege i članove tima, studente i specijalizante, znanstvene projekte itd.


Da bismo bili dobri vođe, osim našeg znanja, kompetencija i vještina u laboratorijskoj medicini, od nas se zahtijevaju i brojne meke vještine koje nam pomažu u pozitivnoj interakciji s našim zaposlenicima i članovima njihovog tima. Biti na vodećoj poziciji zahtijeva dobre vještine vođenja, a biti dobar vođa znači biti izvrstan u mnogima od njih, ako ne i u svima. Ove vještine omogućuju vođama da učinkovito komuniciraju, upravljaju vremenom, postavljaju ciljeve, razmišljaju strateški, čitaju, pišu i jasno prezentiraju svoje ideje, donose odluke, delegiraju zadatke, upravljaju stresom, promjenama i krizama i mnoge druge.


Iako bi neki tvrdili da se vođe rađaju, a ne postaju, istina je da se vještine vođenja mogu naučiti i razvijati. Vodstvo je praktična vještina koja se može naučiti, poput sporta, sviranja klavira ili bilo koje druge vještine.

Vodstvo je osobni razvoj koji počinje s nama i našom odlukom. Kako bi započeo to putovanje, svatko mora analizirati vlastite snage i slabosti i prepoznati prostor za poboljšanje. Nije lako, potrebno je vrijeme, fokus i predanost, puno vježbe, naporan rad i osobno odricanje. Ali, nije nemoguće. Postoje brojne tehnike, alati i resursi koji mogu olakšati ovaj poduhvat. Veliki vođe nikada ne prestaju učiti.


Ovo predavanje će dati pregled nekih najvažnijih vještina vođa, pokazati zašto su one važne i kako se te vještine mogu steći i unaprijediti.

Sverre Sandberg

Sverre.sandberg@noklus.no

 

Profesor Sverre Sandberg voditelj je Norveške organizacije za unaprjeđenje kvalitete laboratorija primarne zdravstvene zaštite (NOKLUS) i Norveškog centra za porfirije (NAPOS).

U svojoj profesionalnoj karijeri bio je predsjednik Odbora za laboratorijsku medicinu utemeljenu na dokazima (C-EBLM) pri Međunarodnoj federaciji za kliničku kemiju (IFCC), predsjednik Europske organizacije za vanjske pružatelje osiguranja kvalitete u laboratorijskoj medicini (EQALM), predsjednik Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) te član izvršnog odbora IFCC-a. Trenutačno obnaša dužnosti predsjednika Europske mreže porfirija (EPNET), predsjednika vijeća Međunarodnog konzorcija za harmonizaciju kliničkih laboratorijskih rezultata (ICHCLR) te je voditelj radne grupe Baza podataka o biološkim varijacijama pri EFLM-u. Autor je više od 430 publikacija te poglavlja u stručnoj literaturi te pozvani predavač na brojnim međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.

 

Prof. Sandberg će održati predavanje pod nazivom „Je li vanjska kontrola kvalitete korisna?“.

 

Sažetak: Vanjska kontrola kvalitete (VKK) ima tri glavne svrhe: (1) daje informaciju laboratoriju o usporedivosti vlastitih rezultata s drugim laboratorijima koji koriste iste medicinske uređaje za in vitro dijagnostiku (IVD), (2) informiranje laboratorija o prikladnosti vlastitih rezultata u rutinskoj uporabi u odnosu na medicinske zahtjeve i (3) da informira proizvođače IVD-a i laboratorijsku zajednicu o mjeriteljskoj sljedivosti njihovih mjernih postupaka (MP) s ciljem dobivanja ekvivalentnih rezultata za kliničke uzorke među različitim MP-ovima. U sva tri slučaja, da bi se koristila zajednička ciljna vrijednost za uključene IVD medicinske uređaje, korišteni kontrolni materijal mora biti komutabilan s kliničkim uzorcima kada ga mjere IVD medicinski uređaji koji sudjeluju u skupini. VKK je najkorisnija kada se rezultati laboratorija mogu usporediti sa stvarnom vrijednošću. Stoga je bolje imati nekoliko ciklusa, ali kvalitetnih, nego mnogo ciklusa koji će često biti loše kvalitete. Nacionalni pružatelj VKK-a mora educirati sudionike i akreditacijsko tijelo o tome kako ocjenjivati ​​VKK izvješća. Akreditacijsko tijelo ne samo da mora zahtijevati  popravne radnje kada su rezultati izvan danih specifikacija, već mora i procijeniti primjenjivost VKK programa kliničkoj primjeni. VKK programi s pacijentovim medijanima mogu biti nadopuna uobičajenim VKK programima i čak zamijeniti neke ako nemaju odgovarajući kontrolni materijal. VKK programi s pacijentovim medijanima mogu pratiti ekvivalentnost između mjernih postupaka.

Korado Korlević

Hrvatski znanstvenik i astronom

 

Korado Korlević jedan je od vodećih hrvatskih astronoma i pokretača zvjezdarnice Višnjan, koja je početkom prošle godine pretekla NASA-u te postala vodeća na svijetu po praćenju asteroida. Gorljivi je zagovornik temeljnih društvenih promjena kao i nužnih pretpostavka za bolju budućnost te je pokretač mnogih edukacijskih projekata u Hrvatskoj u tom području. Završio je Pedagoški fakultet na Sveučilištu u Rijeci te potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima, potiče aktivnosti vezane uz istraživanja malih tijela Sunčeva sustava, što rezultira i prvim otkrićima asteroida i kometa iz Republike Hrvatske.

Korado je otkrio više od 1400 malih planeta (asteroida), a sudjelovao je i otkrivanju dvaju kometa. Od 1993. godine radi kao voditelj edukacijskih i znanstvenih aktivnosti pri zvjezdarnici Višnjan. Uz pedagoški rad, objavio je i mnogo znanstvenih i znanstveno-popularnih radova u zemlji i inozemstvu.

POD POKROVITELJSTVOM